Autor-ka / Naslov priče / Biografija / Zbirka
Abid Jarić
U bezdanu duše
Abid Jarić rođen je u Duvnu, BiH, 1950. godine. Završio je Filozofski fakultet u Zadru. Od 1997. godine živi u Zenici gdje radi kao gimnazijski profesor i direktor. Autor je zapaženih radova iz područja jezika, književnosti i pedagoške prakse. Zastupljen je u više zbornika kratkih priča. Autor je četiri knjige: "Podgradinske priče", "Velika propunta" (roman), "Bijelo na crno" (kolumne, članci i komentari) i "Čovjek u vidokrugu" (pripovijetke).
Višestruko je nagrađivan (Naša riječ, Ulaznica, Susreti Zija Dizdarević, Simha Kabiljo, Milutin Alempijević i druge).
Kontakt: jaric.abid@yahoo.com
Afrim Demiri
Hladno svetlo
Afrim Demiri rođen je 1960. godine u selu Sazlije, Uroševac. Književnošću se počeo baviti 1980-tih. Piše pjesme, kratke priče i reportaže. Radovi su mu u nekoliko navrata nagrađivani na raznim konkursima. Godine 1994. književni klub De Rada objavljuje njegovu zbirku pjesama "Crna vrpca". Od 1997. do 2015. godine Afrim objavljuje publicističke tekstove kao dopisnik dnevnih novina Koha ditore. Dobitnik je nagrade Udruženja novinara Kosova Dopisnik godine za 2003. godinu. Suosnivač je lokalnih novina Ferpress i urednik informativnog programa na TV Tema.
Kontakt: af_demiri@hotmail.com
Aida Šečić Nezirević
Snijeg
Aida Šečić Nezirević (rođena 1978.) po struci je lektorica južnoslavenskih jezika. Objavila je zbirku pjesama "Lutke" za koju je 2011. godine dobila nagradu Fondacije Fra Grgo Martić za najbolji poetski prvijenac. Za pjesme i priče nagrađivana je u regionu i inostranstvu (Španija, Francuska). Njena „Silvijina priča“ uvrštena je u (neobjavljenu) knjigu Lapis Histriae 2019. Piše i za djecu. Godine 2012. učestvovala na Sarajevskim danima poezije, a 2018. godine na književnom festivalu „Na pola puta“ u Užicu, Srbija.
www.aidasecic.wordpress.com
Aneta Tasevska Petruševska
Kradljivac
Aneta Tasevska Petruševska rođena je 1983. godine u Skoplju. Detinjstvo je provela u rodnom Sopištu, mestu koje će uvek da ostane njena najveća inspiracija. Završila je srednju školu „Vlado Tasevski“, zanimanje: tehničarka za PTT saobraćaj, a diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta „Sveti Ćirilo i Metodije“ u Skoplju, kao inžinjerka elektrotehnike i informacijskih tehnologija. Danas radi kao elektroinžinjerka. Piše poeziju i prozu. Omiljena knjiga joj je "Peta gora" Paola Koelja.
Ante Storić
Lito
Ante Storić rođen je u Šibeniku, gdje živi i radi. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Autor je desetak glazbenih spotova, kratkih filmova i jednog dokumentarca. Jedna kratka priča objavljena mu je u zborniku "Priča se (p)o gradu".
Kontakt: ante.storic@gmail.com.
Besa Kalaja
U senci
Besa Kalaja rođena je u Prištini, gdje je na Univerzitetu završila studije za Albansku književnost i jezik. Nekoliko godina je radila kao novinarka, fokusirana na teme protiv korupcije. Njena istraživanja su objavljena u nekoliko stranih medija, kao što su Osservatorio Balcani e Caucaso i Le Courrier des Balkans. Dobitnica je nekoliko nagrada na polju novinarstva, kako u oblasti protiv korupcije, tako i na polju ljudskih prava i borbe protiv siromaštva. Bavi se uređivačkim radom i lekturom, a ostvarila je i nekoliko istraživanja za razne organizacije i medije na Kosovu. Njene kratke priče objavljivane su na lokalnim portalima za kulturu.
Bojan Todorović
Karikaturista
Bojan Todorović rođen je 19.11.1992. u Šapcu. Objavljivan je u književnim zbornicima "Na ulici gaze bose ljude" i "Sanjatorijum" u okviru projekata Radionice kreativnog pisanja novosadskog CK13, kao i u raznim književnim portalima (Strane, Eckermann, Rez...). Njegov poetski rukopis "Čarli ili (dobri dečaci loših država)" dobio je nagrade Milutin Bojić i Prvenac. Zbirka je objavljena krajem 2016. Bojan živi i radi u Novom Sadu.
Kontakt: bojantodorovic.tumblr.com, instagram.com/bojancharlie
Bojana Babić
Niko to ne radi kao oni
Bojana Babić rođena je u Pančevu, 1990. godine. Završila je osnovne studije dramaturgije u Beogradu i master studije filma na univerzitetima u Portugalu, Škotskoj i Estoniji. Piše prozu, filmske scenarije i pozorišne komade. Objavljivala je kratke priče u zbornicima "Rukopisi" i "Odakle zovem", nagrađivana na konkursima Ulaznica 2013. i Stevan Sremac 2015. godine. Živi i radi u Talinu.
Dimitrije Bukvić
Budi čovek, ubij me
Dimitrije Bukvić , rođen u Beogradu, 1985, sociolog je, novinar i pisac. Priče je objavljivao u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Pobednik festivala mladih pisaca Srpsko pero, konkursa Narodne biblioteke Bor i konkursa Miodrag Borisavljević. Autor zbirke priča "Svaka dobija" (Partizanska knjiga, 2017) i publicističkih dela "Kafanološki astal / Karirani stolnjak" (sa Dragoljubom B. Đorđevićem, 2014) i "Šezdeset osma – pedeset godina posle" (2018). Nakon zbornika Biber moći će da pompezno napiše: prevođen na većinu jezika regiona. I evo, upravo je to napisao.
Kontakt: dimitrije.bukvic@gmail.com
Dragana Ranđelović
Objektiv
Dragana Ranđelović rođena je 1979. godine u Ćupriji. Završila je diplomske i master studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, odsek srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Pored stručnih tekstova iz oblasti književne kritike i metodike nastave, piše i pesme za decu za časopis Gorocvet.
Njene priče našle su se u elektronskim časopisima, u književnom časopisu Koraci kao i zbirkama Beležnica, Kako sam ubio ljubav, Crte i reze 5 i Nušićijada. Živi i radi kao profesor srpskog jezika u Despotovcu.
Kontakt: draganasrp@gmail.com
Ernad Osmić
Vražja mater
Ernad Osmić rođen je 1989. godine u Brčkom (BiH). Godine 1992. s porodicom seli u Hamburg (Njemačka), a u rodni grad se vraća 1999. godine, te nekad kasnije počinje pisati. Objavio je dvije zbirke poezije: "Inat jezika" i "Bosanski robot". Ima kćerku. Ime joj je Lejla.
https://ernadosmic.blogspot.com/
Gabrijel Delić
Javi se, oteraj tugu
Gabrijel Delić rođen je 14. svibnja 1998. godine u Zagrebu. Priča objavljena u ovoj zbirci ujedno je i prva njegova priča objavljena uopće, ali zasigurno ne i posljednja. Vjeruje da će se Biber i on susresti i 2021. godine kada natječaj ponovno bude aktivan.
Gordana Stojanoska
Sedam uličnih svjetiljaka
Gordana Stojanoska rođena je 14. maja 1969. godine u Bitoli. Doktorirala na sociološkim naukama i radi kao vanredna profesorka Pedagoškog fakulteta u Bitoli, Univerzitet „Sveti Kliment Ohridski“ Bitola. Autorka je zbirki poezije: "Reč o reči", u koautorstvu sa Zlatkom Žoglevim i Danielom Andonovski – Trajkovski i "Poeme za margine", u koatorstvu sa Danielom Andonovski – Trajkovski. Dobitnica je nagrada Nosside XXVII th, 2011 Italija, Vladimir Kostov 2014. i pobednica je konkursa Grigor Prličev za najbolju pesmu 2017. godine, NU Centar za kulturu „Grigor Prličev“, Ohrid.
Kontakt: gorde969@hotmail.com
Imer Topanica
Šest
Имер Топаница е познат поет и прозаист. Автор е на две книги: романот "Патници" (Принци, Тирана, 2013) и збирката поезија "Сноп светло" (Рокулија, Приштина, 2014). Со години се занимава со новинарство. Негови песни и раскази се објавувани во познати книжевни списанија, како: Јета е ре, Верби, Илз, Академиа, Оаза и др. Мошне скоро треба да се објави неговата трета книга по ред, збирката поезија "Недоволни белешки".
Контакт: i.topanica@gmail.com, https://www.facebook.com/imer.topanica
Isidora Petrović
Terapija
Isidora Petrović rođena je u Beogradu, 1976. godine. Posle završene gimnazije upisuje Biološki fakultet na kome, godinama kasnije, stiče i zvanje doktora nauka u oblasti molekularne biologije. I profesionalno i privatno istražuje život. Kratke priče i poeziju objavljivala u zbirkama i zbornicima Izgleda da će jugo, Reci ko te je ubio Gea (Ars Antibari, Bar), Moć reči (Kreativno pisanje, Beograd). Mora biti da je na pravom mestu u pravo vreme, inače ništa ne bi imalo smisla.
Kontakt: silibgd@gmail.com
Luiza Bouharaoua
Pederi
Luiza Bouharaoua rođena je u Splitu, danas živi u Zagrebu, gdje radi kao radnica u kulturi, prevoditeljica i spisateljica. Osnivačica je Udruge za promicanje književnosti i kulture Skribonauti. Priče su joj uvrštene u regionalni zbornik Izvan koridora – najbolja kratka priča i antologiju hrvatske mlade proze Bez vrata, bez kucanja. Dobitnica je nagrade Ulaznica te nagrade Prozak za najbolji neobjavljeni prozni rukopis autora/ice do 35 godina. Godine 2019. objavila je svoju prvu knjigu priča "Jesmo li to bili mi" (Jesenski&Turk).
Kontakt: instagram.com/luizabou/
Manja Veličkovska
Tako ti je trebalo
Manja Veličkovska rođena je u Skoplju, 1995. Diplomirala je na katedri za Opštu i komparativnu književnost Filološkog fakulteta „Blaže Koneski“ pri Univerzitetu „Sveti Ćirilo i Metodije“ u Skoplju. Trenutno je na magistarskim studijama na programu Estetike na katedri za Filozofiju, istog Univerziteta. U vreme studija volontirala je u izdavačkoj delatnosti, u kućama „Goten“ i „Templum“. Radi kao projektna asistentkinja u Koaliciji „Margine“. Deo je neformalne regionalne grupe „Pobunjene čitateljke“, a u slobodno vreme piše prozu i književnu kritiku.
Kontakt: manjavelickovska6@gmail.com
Mario Merdžan
Susret
Mario Merdžan rođen je u Zagrebu 1993. godine. Nakon završene Opće gimnazije upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao upravno pravo. Autor je kratkih filmova s kojima je sudjelovao na nekoliko festivala i revija u Hrvatskoj te inozemstvu. Njegov prvi film je "Udaljeni glasovi" (2016.), a "Kratki izlet" (2017.) mu je drugi. "Buđenje u strahu" (2018.) njegov je treći film, ujedno i prvi srednjometražni. Osim režijom, bavi se pisanjem kratkih priča, scenarija i poezije.
Kontakt: mario.merdzan@gmail.com
Milana Gajović
Ponor
Milana Gajović je osnovne studije završila na Odsjeku za srpski jezik i južnoslovenske književnosti u Nikšiću, a magistarske na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje je trenutno doktorand. Stipendista je Matice srpske – Društvo članova u Crnoj Gori. Poezija joj je objavljena u Vesni, časopisu Filološkog fakulteta u Beogradu.
Monika Herceg
Glava
Monika Herceg rođena je 1990. u Sisku. Nagradu Goran za mlade pjesnike za rukopis "Početne koordinate" dobila je 2017. godine. Knjiga je objavljena 2018. godine i nagrađena Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike, nagradom Fran Galović za najbolje književno djelo na temu zavičaja i / ili identiteta, nagradom Slavić za najbolji prvijenac 2018. godine i međunarodnom nagradom Mostovi struge. Godine 2018. dobila je nagradu Na vrh jezika za najbolji neobjavljeni rukopis, a knjiga naslova "Lovostaj objavljena" je 2019. godine.
Nikola Petrović
Spasavanje guštera
Nikola Petrović, rođen je u Beogradu, 1978. Prozu i kritičke prikaze objavljuje u periodici, zbornicima i na književnim portalima. Dobitnik je nagrade Beogradskog festivala poezije i knjige Trgni se! Poezija! 2019 za zbirku priča "Papir brzo gori" (Treći trg, 2019).
Kontakt: nikolinmail@gmail.com
Goodreads autorska strana: https://www.goodreads.com/author/show/4844539.Nikola_Petrovic
Slađana Nina Perković
Prsten
Slađana Nina Perković rođena je 1981. godine u Banjaluci. Diplomirala je novinarstvo na Univerzitetu u Banjaluci i političku komunikaciju na Sorboni. Autorica je zbirke priča "Kuhanje" i romana "U jarku". Živi, radi i piše na relaciji Banja Luka – Pariz.
http://www.sladjanaperkovic.com/
Stefan Slavković
Tovarnik
Stefan Slavković rođen je 1986. u Beogradu. Otac i suprug. Dobitnik nagrade Danilo Kiš za najbolji master rad iz oblasti Opšta književnost i teorija književnosti. Novinar beogradskog nedeljnika NIN, magazina Liceulice i biltena Kolega. Svira bubnjeve, ali nije bubnjar.
Tamara Kovačević
Mačetom ćeš me, mačetom ću te
Tamara Kovačević rođena je u Beogradu. Nakon kratkih i sadržajnih karijera prevoditeljke piratskih kopija filmova, nastavnice engleskog jezika, dizajnerke CD omota za porno filmove i kompilacije turbo-folk muzike, stekla je zvanje MSc Banking & Finance i višegodišnje iskustvo u reviziji finansijskih izveštaja. Kratke priče i poneku pesmu počela je da piše na literarnim radionicama pod mentorstvom Lidije Dimkovske, u organizaciji SKC Danilo Kiš iz Ljubljane. Priče su joj objavljene u dvojezičnom zborniku BIĆE BOLJE/BO ŽE i zinu "Monstruma".
Tihana Gambiraža
Željana
Tihana Gambiraža rođena je 1985. u Zadru. Poeziju i prozu objavila je u nizu tiskanih i elektronskih časopisa od kojih su neki Zarez, Riječi, Poezija, Balkanski književni glasnik, a dio je i zbornika Rukopisi 33 i zbirke priča udruge ZaPis "Samo ti pričaj". Dobitnica je druge nagrade na natječaju Iskopane priče 4 i dio istoimene zbirke. Osvojila je treću nagradu za rukopisnu zbirku poezije na natječaju Mak Dizdar u okviru kulturne manifestacije Slovo Gorčina 2019. godine.